SLINAVKA I ŠAP

Slinavka i šap (eng. foot and mouth disease-FMD) visoko kontagiozno oboljenje papkara koje se očituje pojavom vezikula u ustima i u području papaka. Svrstano je na A listu zaraznih bolesti životinja-OIE.

SINONIMI

Aftovirusna groznica

ETIOLOGIJA

Virus slinavke i šapa (eng. foot and mouth disease virus-FMDV) pripada rodu Aphtovirus, familiji Picornaviridae. Postoji sedam serotipova virusa slinake i šapa: A, O, C, SAT (Southern African Territories) 1, SAT-2, SAT-3 i Azija 1. Svaki serotip ima nekoliko subtipova koji se razilkuju u antigenosti i stepenu virulencije, naročito serotipovi A i O. Antigenost determiniraju površinski proteini VP1, VP2 i VP3.

Patogeneza virusa: (I) previremična faza (infekcija i replikacija u primarnim mjestima); (II) viremična faza (generalizacija oboljenja i vezikulizacija na mjestima infekcije) i (III) posviremična faza (kliničko oboljenje može rezultirati pojavom perzistentne infekcije).

EPIDEMIOLOGIJA

Oboljenje se javlja kod svih vrsta papkara te se može javiti u svakoj državi i na svakom kontinentu. Uz izuzetak bovine spongioformne encefalopatije, FMD je oboljenje koje izaziva najviše straha u razvijenim zemljama. Izaziva velike ekonomske gubitke kako zbog gubitaka usljed smanjenja proizvodnih sposobnosti tako i zbog mjera kontrole koje se uvode kako bi se stekao status zemlje slobodne od oboljenja (disease-free state).

Morbiditet je vrlo visok i može dostići 100%, a mortalitet kod starijih je nizak i kreće se oko 2%, dok kod mlađih može dostići i do 20%. Transmisija: inhalacijom ili ingestijom. Inhalacija je najčešći način prenosa uzročnika između preživara, dok je ingestija uzročnika više karakteristika za svinje. Virus se može prenositi i uz pomoć vjetra (air-borne diseases) i do 250 km.

Uzročnik se pojavljuje u mlijeku i pljuvačci 24h prije pojave vezikula u ustima. Do 50% inficiranih preživara mogu postati kliconoše virusa, dok svinje ne mogu. Uzročnik je otporan na vanjske faktore, a može perzistirati do jedne godine u kontaminiranim prostorijama.

KLINIČKA SLIKA

Inkubacioni period je od 3 do 6 dana (goveda). Dolazi do pada proizvodnih sposobnosti i groznice uz potištenost i anoreksiju kao i do pojave bolnog akutnog stomatitisa. Prisutna je obilna salivacija, žvakanje je oprezno. Vezikule i bule (1-2 cm u dijametru) pojavljuju se na sluznici oralne šupljine i u području papaka. Pucaju nakon 24h i ostavljaju bolne površine koje zarastaju nakon sedam dana. Sekundarne bakterijske infekcije često prate štetne efekte virusa. Kod mlađih kategorija životinja izražena su oštećenja miokarda.

DIJAGNOZA

Dijagnoza oboljenja se zasniva na:

  1. Detekciji i identifikaciji uzročnika: izolacija virusa, ELISA, test bočnog protoka (lateral flow test), reakcija vezivanja komplemenata i PCR: RT-PCR.
  2. Detekciji imunog odgovora (serološki testovi): detekcija antitijela protiv strukturnih proteina (SP) virusa i detekcija antitijela protiv nestrukturnih proteina virusa (NSP). SP antitijela se detektuju: virus neutralizirajućim testom (VNT), solidna-faza kompetetivnom ELISA (SPC-ELISA) i tečna faza blokirajuća ELISA (LPB-ELISA). NSP antitijela se detektuju: indirektnom ELISA-om i imunoblotingom.

Uzorak za slanje: svježa vezikularna tečnost i okolno epitelno tkivo (1g) u glicerolu i fosfatnom buferu.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

Vezikularni stomatitis i egzantem, vezikularna bolest svinja, kuga goveda i bovina viralna dijareja (BVD).

KONTROLA OBOLJENJA

Kako se terapija oboljenja obično ne provodi, tako većina zemalja ulaže velike napore u kontrolu oboljenja. Najčešće korištene metode kontrole su:

  • Eradikacija: nakon uspostavljanja dijagnoze oboljenja životinje se neškodljivo uklanjaju i spaljivaju ili zakopavaju u stočnim grobnicama. Odjeća, vozila i farmske mašine moraju biti propisno dezinficirane kao i prostorije gdje su životinje boravile.
  • Vakcinacija: najčešće korištena metoda kontrole oboljenja u svijetu. Inaktivirana trovalentna vakcina (sadrži O, A i C sojeve virusa) je u širokoj upotrebi. U Europi do 1991. godine program vakcinacije je uključivao godišnju vakcinaciju odraslih životinja zajedno sa vakcinacijom teladi kada dostignu 4 mjeseca starosti.
  • Kombinacija eradikacije i vakcinacije.