PSEUDORABIES
Herpesvirusna infekcija koju uzrokuje herpesvirus svinja tip 1 kod kojih izaziva subkliničko nervno ili respiratorno oboljenje dok kod pasa izaziva teško i fatalno oboljenje centralnog nervnog sistema.
SINONIMI:
Bolest Aujeckog, ludi svrbež, infektivna bulbarna paraliza.
ETIOLOGIJA
Virus pseudorabiesa (PV) odnosno svinjski herpesvirus-1 pripada rodu Varicellovirus, familiji Herpesviridae. Relativno je otporan na faktore okoline i može preživjeti van domaćina po nekoliko mjeseci. Nakon infekcije uzročnik putem retrogradnog transporta u perifernim nervima dospijeva od mjesta inokulacije do CNS-a. Oštećenje parenhima mozga rezulitra pojavom upale i poremećene nervne funkcije. Mikroskopske lezije su u najvećem broju slučajeva lokalizirane u moždanom deblu. Jedan je od najviše korištenih virusa u eksperimentalnoj neuroznanosti.
EPIDEMIOLOGIJA
Oboljenje se javlja širom svijeta i prvenstveno je odgovorno za velike ekonomske gubitke u svinjogojstvu. Upravo zbog velikih ekonomskih gubitaka koje čini svinjogojstvu, ovo je oboljenje u velikom broju zemalja eradicirano. Ono što predstavlja problem jesu divlje svinje koje su najveći rezervoari uzročnika i kod kojih infekcija prolazi asimptomatski. Infekcija kod pasa i mački se javlja sporadično. Pojava znakova pseudorabiesa kod pasa je često prvi znak da je bolest prisutna u lokalnoj populaciji svinja. Lovački psi su u velikom riziku od sticanja infekcije usljed bliskog kontakta sa divljim svinjama, a koja se najčešće javlja usljed konzumacije kontaminiranog mesa.
KLINIČKA SLIKA
Većina inficiranih pasa i mački razvijaju težu kliničku sliku. Početak kliničkih znakova je često hiperakutan i napreduju sve do smrtnog ishoda. Ukupno trajanje oboljenja rijetko prelazi 48h i u najvećem broju slučajeva je fatalno za inficiranu životinju. Prvi znakovi koje vlasnik primijeti su promjene u ponašanju kao što je smanjena aktivnost, letargija, indifirentnost, a ponekad se mogu javiti agresivnost i nemir. Povremeno se mogu javiti dijareja, povraćanje i dispneja. Tjelesna temperatura je najčešće u fiziološkim granicama ili je nekad povišena, a također se javlja i hipersalivacija.
Najkarakterističnija pojava je pruritis koji se javlja u predjelu glave ili se rjeđe može pojaviti i u regiji vrata i prednjih nogu. Životinja nasilno češe lice i uši i trljaju glavu od zid ili pod. Jedna strana glave i vrata mogu postati otečeni. Ova pojava ”samo-sakaćenja” rezultira eritremom, ekskorijacijom i ulceracijom kože i tkiva ispod tog dijela. Češanje postaje sve izraženije i može rezultirati i pojavom generaliziranih konvulzija.
Većina znakova CNS-a se javlja usljed lezija na produženoj moždini i uključuju pojavu: anizokorije (neujednačene zjenice), midrijaze, izostanak pupilarnog refleksa, trizmus, pareza i paraliza facijalnih mišića, kosi položaj glave, nemogućnost gutanja i vokalne promjene. Artimija se očituje neregularnim pulsom i oslabljenim srčanim radom koji nastaju kao posljedica miokarditisa.
DIJAGNOZA
Sumnja na oboljenje se postavlja na osnovu historije izloženosti psa svinjama (domaćim i divljim) ili sirovom mesu svinja. Virusna neutralizacija, imunodifuzija i ELISA se koriste u svrhu detekcije PRV antitijela u serumu svinja. Kod pasa i mačaka za detekciju i potvrdu dijagnoze se koristi PCR.
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Rabies, štenećak, neurotoksikoze, Sarcoptes spp. infekcija i pruritis različite etiologije.
LIJEČENJE I KONTROLA OBOLJENJA
Zbog brzog toka bolesti i progresivnog razvoja kliničkih znakova oboljenje se kod životinja ne tretira. EUTANAZIJA se preporučuje ukoliko se sumnja na oboljenje ali i zbog toga što u diferencijalnoj dijagnozi ubraja i rabies (ubrzavanje postmortem testiranja). Oboljenje se prevenira sprječavanjem kontakta između pasa sa inficiranim svinjama ili kontaminiranim svinjskim mesom.
Posljednja izmjena: 15.03.2025. godine