NADAM BURAGA

Abnormalna distenzija buraga i retikuluma uzrokovana prekomjernom retencijom gasova fermentacije u formi perzistentne pjene pomiješane sa buragovim sadržajem ili kao slobodni gas odvojen od sadržaja.

SINONIMI

Timpanija buraga.

ETIOLOGIJA

Razlikuju se: primarni nadam (pjenušavi) i sekundarni nadam (nakupljanje slobodnog gasa).

  • Primarni nadam: javlja se zbog produkcije velike količine stabilne pjene koja zarobljava gasove fermentacije u buragu. Može se javiti prilikom boravka u hranilištima gdje se goveda hrane sa mljevenim žitaricama koje dovode do pjenjenja sadržaja buraga.
  • Pašni nadam se javlja usljed konzumacije velikih količina leguminoza koje podliježu brzoj probavi od strane buragove mikroflore prilikom čega dolazi do stvarnje pjene.
  • Sekundarni nadam: javlja se usljed fizičke opstrukcije podrigivanja, a koja se javlja usred prisustva stranog tijela, stenoze jednjaka, pritiska od strane uvećanih masa kao što je slučaj kod tuberkuloze ili leukoze goveda (uvećani limfni čvorovi u predjelu vrata i medijastinuma) ili opstrukcijom kardije jednjaka. Hronični nadam buraga se javlja kod teladi do 6 mjeseci starosti. Perzistiranje uvećanog timusa, hranjenje teško probavljivim biljkama ili ishrana zamjenskim mlijekom koji umjesto u abomasumu završava u buragu i podliježe fermentaciji. Poremećaj često prolazi spontano i u većini slučajeva je neprimjetno.

EPIDEMIOLOGIJA

Pašni nadam se javlja podjednako kod tovnih i mliječnih goveda naročito tokom ispaše na pašnjacima sa bujom travom. Incidenca je najveća tokom proljeća i jeseni kada mlade trave sadrže veliku količinu solubilnih proteina. Nadam u tovilištima se javlja prilikom dužeg perioda ishrane sa većim količinama žitarica i manjim količinama kabaste hrane. Fino samljevene peletirane žitarice povezane su izbijanjem velikog broja timpanije u hranilištima. Sa pašnim nadamom su najviše povezane leguminoze: lucerka, crvena i bijela djetelina. Najveći rizik od razvoja nadama je za vrijeme rasta, a tokom cvjetanja leguminoze ga gotovo i nema. Ekonomski značaj: dolazi do iznenadne smrti životinje i gubitaka u proizvodnji.

KLINIČKA SLIKA

Primarni nadam se često očituje iznenadnom smrću (ili se životinja pronađe mrtva) goveda. Kod goveda koja borave na ispaši distenzija rumena se javlja brzo, nekada i 15 minuta nakon početka ispaše. Distenzija je progresivna i najbolje se očituje u lijevoj gladnoj jami. Defekacija i uriniranje su česti. Disanje je ubrzano (60/min) i otežano tako da životinja često diše kroz usta, jezik je van usne šupljive, dolazi do hipersalivacije i glava je ekstednirana. Kontrakcije buraga su obično povećane u jačini i frekvenciji u početnim fazama, a kasnije su smanjene i na kraju potpuno odsutne. Karakterističan timpaničan perkusioni zvuk je prisutan kod kliničkog pregleda životinje. Ako se životinje troakiraju ili intubiraju samo će mala količina gasa biti otpuštena prije nego pjena blokira otvor kanile ili tube. Kod sekundarnog nadama velike količine gasa su prisutne iznad buragovog sadržaja, a što dovodi do pijave jakog timpaničnog zvuka prilikom perkusije. Kod troakiranja ili intubacije dolazi do izlaska velike količine gasa i smanjenja distenzije.

LIJEČENJE I KONTROLA OBOLJENJA

Prva pomoć (prije dolaska DVM): (I) uklanjanje životinja od izvora nadama, pašnjaka ili hraniva; (II) ruminotomija ukoliko je distenzija izražena (korištenjem oštrog noža ili skalpela pravi se incizija veličine 10-20 cm u sredini lijeve gladne jame kroz kožu i muskulaturu), (III) troakar i kanila: koriste se u slučajevima otpuštanja gasa ali standardne veličine nisu uspješne kod pjenušavog nadama. U tu svrhu se koriste instrumenti većeg promjera (2.5 cm) kako bi došlo do evakuacije pjene. Ukoliko životinji ne pomažu trokari i kanile onda se izvodi ruminotomija. Intubacija se koristi u lakšim slučajevima kako bi došlo do otpušanja pjene i aplikacije antipjenušavih lijekova (polioksitilen-polioksipropilen polimerski blokovi, alkohol etoksilat ili polioksitilen-polioksipropilen glikol) u rumen. Kod nadama u tovilištima burag se intubira i putem tube se ubacuju antipjenušavi lijekovi (mineralna ulja) koje prati hodanje životinje kako bi se lijek raširio po sadržaju buraga.

Kontrola

Pašni nadam: davanje na dnevnoj bazi lijekova koji sprječavaju pjenušanje (monensin) govedima na ispaši, korištenje travno-leguminoznih mješavina, ne puštati životinje na ispašu dok je prisutna jutarnja rosa, davanje sijena prije ispaše. Nadam u tovilištima: davanje većih količina grube kabaste hrane.