HITNA VETERINARSKA MEDICINA

Hitna medicina je dio medicine koji se bavi oboljenjima i povredama koja zahtijevaju neposrednu medicinsku intervenciju. Zasniva se na znanjima i vještinama koja su neophodna kako bi se prevenirala, dijagnosticirala te upravljala akutna i urgentna, po život opasna, stanja kod pacijenta. Ova stanja zahtijevaju brzu i stručnu intervenciju medicinskog osoblja kako bi se jedinka održala u životu i kako bi se otklonio primarni uzročnik.

Osnovu u hitnoj medicini predstavlja proces trijaže. Trijaža označava razvrstavanje i klasifikaciju pacijenata kako bi se utvrdio prioritet povreda i utvrdio optimalni red u kojem bi pacijenti trebali biti tretirani. Trijaža je zapravo koncept koji dozvoljava diferencijaciju između stabilnih i kritično bolesnih pacijenata.

U veterinarskoj medicini trijaža se može vršiti na tri načina:
1. Telefonska/mobilna trijaža: zasniva se na razgovoru sa vlasnikom o historiji i prisutnim kliničkim znakovima gdje je neophodno odlučiti da li se pacijent mora posjetiti odmah ili kasnije.
2. U čekaonici: utvrđuje se da li je neophodno pacijenta stabilizirati odmah ili životinja može čekati određeno vrijeme.
3. Tokom fizičke pretrage životinje kako bi se odlučilo koji problem je najviše opasan po život životinje (primarna pretraga, ABC protokol).

Primarno se pregleda stanje 4 organska sistema:
1. KARDIOVASKULARNI SISTEM
2. RESPIRATORNI SISTEM
3. NEUROLOŠKI SISTEM
4. RENALNI SISTEM

Stanje četiri organska sistema je neophodno procijeniti odmah (inicijalna fizička pretraga), a to su: respiratorni sistem, kardiovaskularni, neurološki te po nekim autorima i renalni sistem. Bilo kakve promjene, odnosno abnormalnosti, u funkciji ovih sistema imaju potencijal da budu fatalne. Pristup u pretrazi se razlikuje u odnosu na klasičnu pretragu od ”glave do repa” kod životinja koje ne zahtijevaju hitnu intervenciju. Utvrđivanje stepena boli je također jedan od viših prioriteta u inicijalnoj pretrazi.

TRIJAŽNI NIVO STANJE

Životinju je neophodno tretirati ODMAH!

Respiratorni distres;
Respiratorni arest ili agonalno disanje;
Gušenje;
Inhalirano/aspirirano strano tijelo;
Cijanoza;
Blijede ili bijele mukozne membrane;
Kolaps, bočno ležanje;
Gubitak svijesti;
Status epilepticus;
Teško krvarenje;
Izražen bol;
Distendiran abdomen, neproduktivno povraćanje;
Strujni udar;
Opekotine;
Toplotni udar;
Akutno trovanje.

Životinju je neophodno tretirati ŠTO JE PRIJE MOGUĆE!
(u narednih 1-2 sata)

Strano tijelo u grlu bez kratkoće daha;
Napadaji;
Bolnost kod životinje;
Teško povraćanje ili dijareja, hematoemeza, hematokezija;
Pacijenti sa traumama;
Stranguria;
Hemoragični vaginalni iscjedak (kada nije u tjeranju);
Akutno pogoršanje zdravstvenog stanja usljed bilo kojeg faktora;
Gubitak apetita u kombinaciji sa letargijom;
Oftalmološke abnormalnosti;
Povrede, apscesi, ugrizne rane, frakture;
Samoozljeđivanje;
Tjelesna temperatura: >39.5°C ili <36.5°C.

Tabela 1. Trijažni nivoi i najhitnija stanja u veterinarskoj medicini

Telefonska/mobilna trijaža

Korisna pitanja kod telefonske trijaže i predloženi odgovori:
1. Da li životinja diše i da li je svjesna?
A) Ukoliko ne diše i nije svjesna, izvršiti kardiopulmonalnu reanimaciju i vještačko disanje; ukoliko diše ili je svjesna, ne raditi ništa.
2. Da li životinja ima poteškoća u disanju?
A) Ukoliko ima, životinju odmah odvesti u veterinarsku stanicu/kliniku.
3. Kakve su boje mukozne membrane (desni)? Da li imaju uobičajenu boju?
A) Ukoliko ne, koja je boja prisutna?
4. Da li životinja aktivno ispoljava napadaje?
A) Ukoliko ispoljava, skloniti je od potencijalne opasnosti, ukloniti oštre predmete iz njene blizine. Odvesti je veterinaru odmah nakon završetka napadaja, a ako napadaj traje duže od 1-2 minute, odvesti je tokom napadaja. Savjetovati vlasnike da se pripaze na mogući ugriz životinje tokom napadaja.
5. Da li je životinja konzumirala bilo šta potencijalno otrovno u posljednja dva sata?
A) Ukoliko jeste (npr. dat mački paracetamol), neophodno je odmah odvesti veterinaru. Ukoliko je iz nekog razloga vlasnik onemogućen u dovođenju pacijenta onda preporučiti izazivanje povraćanja (emeza) kod kuće.
6. Da li je prisutno krvarenje, vidljiva fraktura (zatvorena ili otvorena)?
A) Preporuka je staviti čist peškir na mjesto rane i pritisnuti ukoliko krv izlazi u mlazevima. Upozoriti vlasnike na moguće ugrize jer je životinja u bolnom stanju.
7. Da li životinja ima trenutne zdravstvene probleme i da li koristi lijekove, odnosno da li je na terapiji (uključujući i lijekove koji nisu propisani, npr. paracetamol, ibuprofen)?
A) Ukoliko je životinja na terapiji zamoliti vlasnika da ponese sve lijekove koje koristi.

Organski sistem ili uzrok Stanje

Šok

Hipovolemijski šok, septički šok/sepsa i kardiogeni šok.

Kardiovaskularni sistem

Kongestivni srčani zastoj, aritmije, perikardijalna efuzija, arterijalni tromboembolizam i sinkopa.

Respiratorni sistem

Respiratorni distres, opstrukcije gornjih respiratornih puteva, pneumonija, felina astma, pulmonalni tromboembolizam, nekardiogeni pulmonalni edem, pneumotoraks, piotoraks, pulmonalna neoplazija.

Gastrointestinalni sistem

Povraćanje, akutna dijareja, gastrointestinalna opstrukcija, gastrična dilatacija-volvulus, gastrointestinalne hemoragije i pankreatitis

Toksini

Otrovne biljke, etilen glikol. antikoagulantni rodenticidi, acetaminofen (paracetamol), čokolada, tremorogeni mikotoksini, piretrini i piretroidi.

Hematološki poremećaji

Posthemoragična anemija, hemolitična anemija. neregenerativna anemija, trombocitopenija/trombocitopatija i stečena koagulopatija.

Urološki poremećaji

Akutni zastoj bubrega, dijaliza, hronični zastoj bubrega i uretralna opstrukcija.

Neurološki poremećaji

Napadaji, traumatska ozljeda mozga, paraliza i pareza, vestibularni sindrom i mentalne alteracije.

Metabolički poremećaji

Dijabetska ketoacidoza, hipoglikemija, hipoadrenokorticizam/ Addisonova bolest i poremećaji kalcijuma.

Trauma

Povrede uzrokovane vozilima, ugrizne rane, prostrijelne i ubodne rane, frakture.

Reproduktivni sistem

Distocija, piometra, neonatalne hitnosti, hitnosti reproduktivnog sistema mužjaka.
Okolišni poremećaji

Ubodi i ugrizi, toplotni udar, hipotermija, inhalacija dima i opekotine.

Tabela 2. Najhitnija stanja u veterinarskoj medicini prema organskim sistemima ili uzroku

Hitni pacijenti se očituju sa širokim spektrom problema i dok neke ”hitnosti” ispoljavaju više ili manje vitalnih znakova, većina slučajeva su prave hitnosti koje zahtijevaju neposrednu reakciju. Od izuzetne važnosti je da po život opasna stanja budu detektovana i tretirana što je prije moguće jer životinja sa nestabilnim vitalnim znakovima često nema daljnjih kompezatornih rezervi.

PRAVILO 20 U VETERINARSKOJ MEDICINI

Pravilo 20 je razvijeno kako bi pomogao medicinskom osoblju u pažljivoj i promišljenoj procjeni kritičnih pacijenata. Može se koristiti u bilo kojoj hitnoj situaciji i sastoji se od parametara koji su najznačajniji za evaluaciju pacijenta.

Najznačajniji parametri za evaluaciju pacijenta u kritičnom stanju:
• Balans fluida,
• Albumini (koloidno-osmotski pritisak),
• Krvni pritisak,
• Glukoza,
• Elektroliti,
• Acido-bazna ravnoteža,
• Oksigenacija/ventilacija,
• Koagulacija,
• Crvena krvna zrnca,
• Srčani ritam (ritam i kontraktilnost),
• Neurološki status,
• Status urinarnog trakta,
• Bijela krvna zrnca (imuni status),
• Gastrointestinalni status,
• Ishrana,
• Lijekovi,
• Tjelesna temperatura,
• Kontrola boli,
• Njega rana i zavoja i
• Njega pacijenta.


 

Parametar

Očekivani problem

Balans fluida

Hipovolemija; vazodilatacija, povećana propustljivost kapilara.

Albumini (koloidno-osmotski pritisak-KOp)

Hipoalbuminemija; gubitak kroz kapilare i katabolizam; reduciran KOp i ekstravazacija tečnosti iz krvnih sudova.

Krvni pritisak

Hipotenzija; hipovolemija i narušen rad srca, periferna vazodilatacija.

Glukoza

Hipoglikemija; povećana potrošnja, smanjen unos; može pogoditi vaskularni tonus i rad srca.

Elektroliti

Hipokalemija; bilo koji poremećaj je moguć sa disbalansom fluida, kataboličko stanje i smanjen unos nutrijenata.

Acido-bazna ravnoteža

Metabolička acidoza povezana sa slabom perfuzijom i povišenim nivoima laktata.

Oksigenacija/ventilacija

Hipoksemija je moguća usljed pulmonalnog edema ili oslabljenog rada srca.

Koagulacija

Trombocitopenija; usljed: DIK-a zbog matijatorsko-induciranog vaskulitisa, aktivacije serin proteaze i nedovoljne količine antitrombina.

Crvena krvna zrnca

Anemija usljed oboljenja ili eritrocitoze usljed dehidracije; često uzorkovanje krvi može dovesti do anemija.

Srčani ritam (ritam i kontraktilnost)

Tahikardija kad pasa sa slabom perfuzijom, bradikardija kod mački sa slabom perfuzijom; aritmija sa slabom perfuzijom; oslabljena miokardijalna kontraktilnost zbog cirkulirajućih medijatora.

Neurološki status

Smanjen nivo svijesti usljed promjene perfuzije, hipoksemije ukoliko je prisutna, cirkulirajućih medijatora, metaboličkih promjena ili oboljenja.

Status urinarnog trakta

Azotemija usljed slabe perfuzije ili dehidracije; izmijenjena renalna funkcija usljed prolongirane hipotenzije ili nefrotoksičnih lijekova.

Bijela krvna zrnca (imuni status)

Izmijenjena imuna funkcija, moguća limfopenija, osjetljivost na nozokomijalne infekcije.

Gastrointestinalni status

Gastrična pareza, ileus; akumulacija tečnosti u abdominalnoj šupljini; bakterijska translokacija ukoliko životinja ne jede.

Ishrana

Kataboličko stanje i očekivana rana malnutricija; bakterijska translokacija.

Lijekovi

Izmijenjen volumen distribucije, metabolizma i ekskrecije.

Tjelesna temperatura

Visoka ukoliko je prisutna aktivna upala; smanjena kod mački sa slabom perfuzijom ili kod pasa sa šokom.

Kontrola boli

Bol je očekivan kod svih kritičnih stanja i zahtijeva upotrebu analgetika.

Njega rana i zavoja

Mogući izvor patogena i zahtijava stalni nadzor mjesta povrede i promjenu zavoja.

Njega pacijenta

Pravi tretman se mora primiti u pravo vrijeme u pravoj količini; očekivati probleme i biti spreman.

Tabela 3. Pravilo 20 kod sepse (Kirby and Linklater, 2017)

Izvori:

  1. Kirby R, Linklater A. 2017. Monitoring and Intervention for the Critically Ill Small Animal The Rule of 20. Wiley Blackwell.
  2. King LG, Boag A. 2018. BSAVA Manual of Canine and Feline Emergency and Critical Care. Third edition. British Small Animal Veterinary Association.
  3. Norkus CL. 2019. Veterinary Technician’s Manual for Small Animal Emergency and Critical Care. Second edition. Wiley Blackwell.
  4. Wingfield WE, Raffe MR. 2002. The Veterinary ICU Book. Taylor & Francis Group.
  5. Drobatz KJ, Hopper K, Rozanski E, Silverstein DC. 2019. Textbook of Small Animal Emergency Medicine. Second volume set. Wiley Blackwell.
  6. Kirby R, Rudloff E, Linklater AKJ. 2015. Small Animal Emergency and Critical Care Medicine. Second edition. CRC Press, Taylor & Francis Group.
  7. Rozanski EA, Rush JE. 2013. A Color Handbook Small Animal Emergency and Critical Care Medicine. Manson Publishing/ The Veterinary Press.
  8. Jasani S. 2011. Small Animal Emergency Medicine. Saunders Elsevier.
  9. Plunkett SJ. 2013. Emergency Procedures for the Small Animal Veterinarian. Third edition.

Napomena: naši članci su isključivo informativnog karaktera te ne mogu ni na kakav način zamijeniti pregled i savjet doktora veterinarske medicine.