PERAD

Perad su domestificirane avijarne (ptičje) vrste koje se koriste za proizvodnju jaja, mesa ili perja. Pojam ‘’perad’’ obuhvata širok spektar ptica, od autohtonih i komercijalnih rasa kokoški do mošusnih patki, divljih patki, ćurki, guski, biserki, golubova, nojeva i fazana. Peradi se uzgajaju u cijelom svijetu sa domaćim kokoškama (Gallus gallus domesticus) koje predstavjaju najrasprostranjeniju i najviše uzgajivanu vrstu, a čija je domestifikacija počela prije više od 8 hiljada godina u području jugoistočne Azije. Domaće patke vode (Anas platyrhynchos domesticus) porijeko od mošusne patke (Anas platyrhynchos).

U 2020. godini kokoške su brojale 94% svjetske populacije peradi (od 33 milijarde), koju su pratile patke sa 3% i ćurke sa 1%. Kokoške su učestvovale u 90% svjetske produkcije mesa peradi, ćurke sa 5%, patke i guske sa 4% te biserke sa 2%. Kokoške obezbjeđuju 93% globalne produkcije jaja. Na osnovu izvještaja agencije za statistiku BiH u našoj zemlji je u 2021. godini bilo 11 miliona i 955 hiljada jedinki peradi. Od tog broja 2 miliona i 908 hiljada su kokoške nesilice.

KOKOŠKE
(veoma ugrožene pasmine):
• Živičarka,
• Bosanski pjevac.
GOLUBOVI:
• Sarajevski golub prevrtač (umjereno ugrožena pasmina),
• Travnički kratkokljuni golub (umjereno ugrožena pasmina),
• Zenički prevrtač (umjereno ugrožena pasmina),
• Janjarski prevrtač,
• Dubički prevrtač (umjereno ugrožena pasmina),
• Bjeljinski prevrtač (umjereno ugrožena pasmina),
• Bihaćki prevrtač (umjereno ugrožena pasmina),
• Visočki golub,
• Hercegovački prugasti okretač.

Slika 1. Bosanski pjevac (Golubovi BiH).

KOKOŠKE

Kokoš je jedna od najraširenijih domaćih životinja u svijetu. Predstavljaju jedan od najznačajnih izvora hrane za čovječanstvo u vidu mesa i jaja. Na osnovu mjesta nastanka određenih pasmina dijele se na azijske, sredozemne, engleske i američke. Prema izgledu i veličini, a na osnovu područja razvoja dijele se na europski, indijski i kineski tip kokoši. Najčešća podjela je ona prema načinu iskorištavanja a to su: lahke, teške i kombinirame pasmine.
Lahke pasmine (primarno se koriste za produkciju jaja): Lenghorn, Rhode Island Red, ISA Brown, Sussex, Orpington. Teške pasmine (primarno se koriste za proizvodnju mesa): Ross, Langshan, Cochin i Brahma. Kombinirane pasmine (istodobno se koriste za proizvodnju jaja i mesa): White Rock, Plymouth Rock, New Hampshire, Cornish, Houdan.
Hibridi su komercijalne ukrštene rase kokoši nastale ukrštanjem čistokrvnih rasa kao što su Light Sussex, Rhode Island Red ili Lenghorn. Koriste se u svrhu povećane produkcije mesa ili jaja. Ne mogu se pariti, pa samim tim ne mogu davati potomstvo.

PATKE

Domaće patke pripadaju rodu Anas i Cairina. Većina rasa potiče od mošusne patke (Anas platyrhynchos) domestificirane u jugoistočnoj Kini. Imaju mnoge prednosti u odnosu na ostala perad, a naročito su otporne na oboljenja. Izvrsni su sakupljači hrane i relativno ih je lagano držati, naročito u močvarnim područjima. Pored toga što se koriste u ishrani (meso, jaja), patke se uzgajaju i zbog perja, a zbog njihovog izgleda koriste se i kao ukrasne životinje. Komercijalni način uzgoja patki je znatno skuplji u odnosu na kokoške pa samim tim i njihovi proizvodi. Kod patki, zbog oblika kljuna, dolazi do većeg rasipanja i gubitka hrane što dovodi do povećanih troškova držanja.

Slika 2. Mošusne patke (Anas platyrhynchos) (Bella vista poa).

Broj peradi u svijetu je za 20 godina više nego udvostručen, od 14,32 milijarde u 2000. godini do 33 milijarde jedinki u 2020. godini i očekuje se da će ovaj broj u budućnosti značajno rasti. U periodu između 2021.-2030. godine prema podacima FAO očekuje se da će doći do povećanja globalne kozumacije mesa sa 14 %, a da će upravo najveća potražnja biti za mesom peradi (17.8%). Proizvodnja pilećeg mesa 1961/63. godine je iznosila oko 9 miliona tona, 2005/07. godine 82 miliona tona, a do 2050. godine se očekuje da će biti čak 181 milion tona. Kako iz godine u godinu dolazi do povećanja broja peradi tako raste i rizik za pojavom oboljenja od kojih su neka zoonotična, a to su avijarna influenza (H7N9 i H5N1), psitakoza, salmoneloza, kampilobakterioza i kolibaciloza. Kampilobakterioza predstavlja najčešće oboljenje prenosivo hranom zajedno sa salmonelozom koja je odgovorna za najveći broj epidemija porijeklom iz hrane.

Izvori:

  1. Marcelo R. Sanchez-Villagra. 2022. The Process of Animal Domestication. Princeton University Press, Princeton and Oxford.
  2. Scanes CG and Christensen KD. 2020. Poultry Science. Fifth Edition. Waveland Press, Inc.
  3. Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO). Gateway to poultry production and products.
  4. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2021. Poljoprivreda, okoliš i regionalne statistike: brojno stanje stoke i peradi i stočna proizvodnja u 2020. godini.
  5. Garrigus, Wesley Patterson. 2022. “poultry farming”. Encyclopedia Britannica.
  6. New World Encyclopedia contributors. 2021. Duck. New World Encyclopedia.
  7. Šakić V, Katica V i Katica J. 2018. Autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini.
  8. 2022. Shahbandeh M. Global number of chickens 1990-2020.
  9. Alexandratos N and Bruinsma J. 2012. World agriculture towards 2030/2050: the 2012 revision. Agricultural Development Economics Division Food and Agriculture Organization of the United Nations. https://www.fao.org/3/ap106e/ap106e.pdf
  10. OECD and Food and Agriculture Organization of the United Nations 2021. OECD-FAO Agricultural Outlook 2021-2030, OECD Publishing, Paris.
  11. European Food Safety Agency- EFSA 2019. Salmonella the most common cause of foodborne outbreaks in the European Union. https://www.efsa.euopa.eu/en/news/salmonellamost- common-cause-foodborne-outbreaks-european-union.