SVINJE

Parnoprsti papkari koji pripadaju rodu Sus, familiji Suidae. Domaća svinja (Sus scrofa domesticus) jedna je od 10 vrsta svinja, a ujedno je i jedna od prvih domestificiranih vrsta životinja (10 hiljada godine pr.n.e). Divlje svinje (Sus scrofa) su najvjerovatnije pratile komensalni put domestifikacije tako što su se približavale i konzumirale otpad odbačen od strane ljudi, a također su bile i izlovljavane. Današnje pasmine svinja potječu od divlje europske svinje (Sus scrofa ferus europaeus) i divlje azijske svinje (Sus vittatus). Najvažnija fiziološka promjena je da su od divlje monoestrične, domaće svinje postale poliestrične životinje.
Svinje su omnivori ili svaštojedi. U ishrani im primarno dominira biljna hrana ali također se hrane kičmenjacima i beskičmenjacima kao što su gliste, insekti, reptili, glodari i vodene životinje. Također, ukoliko pronađu lešinu ili strvinu konzumirat će je. Zbog ovoga svinje često predstavljaju izvor raznih virusnih, bakterijskih i parazitarnih zoonoza. Imaju izraženo čulo mirisa, slično kao kod pasa. Ova karakteristika je prepoznata i za vrijeme drevnog Babilona gdje su svinje korištene za pronalazak subterenskih gljiva kao što su i danas vrlo cijenjeni, tartufi.

Populacija ddomaćih svinja u 2022. godini u EU prema podacima EUROSTAT-a iznosi 142 miliona. Svinjogojstvo je najrazvijenije u Španiji (u kojoj se nalazi 24% ukupne EU populacije svinja, odnosno 34 miliona jedinki) i Njemačkoj (23.5 miliona jedinki). Agencija za statistiku BiH navodi podatak da je u 2021. godini u BiH zabilježeno ukupno 556 hiljada grla svinja od čega su 96 hiljada krmače i suprasne nazimice.
Svinjogojstvo zajedno sa ovčarstvom i peradarstvom predstavlja granu stočarstva čiji broj raste u odnosu na prethodnu godinu (u 2020. godini zabilježen je broj od ukupno 547 hiljada svinja od čega je bilo 74 hiljade krmača i suprasnih nazimica).

Jedina autohtona bosanskohercegovačka pasmina svinje je bila bosanska ”divlja” svinja ili šiška koja je dobila ime po karakterističnim šiškama koje su joj visile ispod vrata. Nažalost ova pasmina je danas upotpunosti izumrla.

Domaće se svinje prema proizvodnom tipu kategoriziraju u tri osnovna tipa: masni tip, masno-mesni tip i mesni tip. Na osnovu stepena oplemenjivanja dijele se na primitivne pasmine koje potječu neposredno od divljih svinja i ovdje spadaju masni tipovi svinja (berkšir, durok-džerzej, čester, hempšir), zatim prijelazne pasmine koje su nastale odabiranjem i križanjem domaćih svinje u koje spadaju masno-mesni tipovi svinja i plemenite pasmine svinja koje su visokih proizvodnih sposobnosti i velikih zahtjeva kada je riječ o ishrani, zoohigijenskim uvjetima držanja i ovdje spadaju mesni tipovi svinja (veliki jorkšir, landras, pietran).

Slika 1. Bosanska ”divlja” svinja ili šiška

Slika 2. Masni tip svinje pasmine hempšir (Pinterest)

Slika 3. Mesni tip svinje pasmine landras (britanski landras) (Farmers Weekly)

Izvori:

  1. Marcelo R. Sanchez-Villagra. 2022. The Process of Animal Domestication. Princeton University Press, Princeton and Oxford.
  2. 2022. Livestock population in numbers. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/ddn-20220517-2.
  3. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2021. Poljoprivreda, okoliš i regionalne statistike: brojno stanje stoke i peradi i stočna proizvodnja u 2020. godini.
  4. Šakić V, Katica V i Katica J. 2018. Autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini.
  5. MSD Veterinary Manual. The best first place to go for veterinary information. https://www.msdvetmanual.com/.
  6. Sjaastad OV, Sand O, Hove K. 2010. Physiology of Domestic Animals. Second Edition. Scan. Vet. Press.
  7. Noakes DE, Parkinson TJ, England CW Gary. 2019. Veterinary Reproduction and Obstetrics. Tenth Edition. Elsevier.
  8. Herak-Perković V, Grabarević Ž, Kos J. 2012. Veterinarski priručnik. Šesto izdanje. Medicinska naklada Zagreb.
  9. New World Encyclopedia contributors. 2008. Pig. New World Encyclopedia.
  10. Britannica, The Editors of Encyclopaedia. 2021. “pig”. Encyclopedia Britannica.