KONJI

horses, meadow, pasture-3747374.jpg

Konji su jedini preživjeli članovi familije Equidae i pripadaju jednom rodu, Equus. Postoji sedam vrsta, od kojih su dvije pripitomljene (konji i magarci). Ostale vrste konja su divlje vrste i njih čine: Przewalski konj, azijski i afrički divlji magarci i zebre. Domestifikacija konja je počela otprilike prije 4 hiljade godina pr.n.e i to u stepnim područjima sjeverno od Crnog mora. Ovim procesom se značajno unaprijedila mobilnost ljudi, ekonomija i ratovanje. Postojala su dva puta domestifikacije: jedan koji je vodio prema današnjim, modernim konjima i drugi koji je vodio do Przewalski konja koji se zapravo smatraju sekundarno divljim.

“There’s something about the outside of a horse that is good for the inside of a man.”
Winston Churchill

Svjetska populacija konja iznosi oko 58.8 miliona. 55.9% konja se nalazi u području Amerike (Sjeverna, Centralna i Južna), 23.7% u Aziji, 10.9% u Europi, 9.5% u Africi i 0.7% u Okeaniji. Prema podacima evropske komisije broj konja u EU se kreće oko 6 miliona. U Bosni i Hercegovini prema podacima državne Agencije za statistiku ukupan broj konja u 2021. godini je iznosio 14 hiljada.

Grčka riječ za konja je hippos, a nauka koja se bavi proučavanjem konja naziva se hipologija. Konji se danas najviše koriste u rekreacione svrhe i za sport. Pored toga koriste se i u terapeutske svrhe, odnosno u hipoterapiji. U hipoterapiji pokreti konja se koriste kako bi se unaprijedio proces ozdravljenja osteoloških povreda i neuroloških oboljenja kao što su infantilna cerebralna palsija i multipla skleroza (MS). Također postoje i određene studije koje su utvrdile pozitivne efekte hipoterapije kod osoba sa Down sindromom, autizmom i kod osoba koje su preživjele infarkt miokarda (post-infarktni pacijenti).  U nekim zemljama se i dalje koriste kao sredstvo za rad (transport, agrikultura).

Ljudi su putem selekcije i ukrštanja danas razvili moderne konje koji se očituju brzinom, snagom, izdržljivošću, veličinom, dobrim ponašanjem, otpornošću, ljepotom i atletskim sposobnostima. Trenutno u svijetu postoji preko 300 rasa konja koje su svrstane u različite tipove i klase.

Selektivnim ukrštanjem moguće je razviti specifične odnosno poželjne karakteristike određene grupe konja, a nakon nekoliko generacija selektivnog ukrštanja rađa se nova rasa ili pasmina konja. Rasa konja je grupa konja sa zajedničkim pretkom čiji će potomci skoro uvijek posjedovati iste fizičke karakteristike kao roditelji kao što su: funkcija, konformacija (izgled ili struktura) i boja.

Konji koji su jednom bili domestificirani i postali divlji nazivaju se slobodnoživućim ili feralnim konjima. U Bosni i Hercegovini to su divlji konji u području Livna ili kako se nazivaju livanjski divlji konji. Jedna su od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija u BiH. Sredinom 20. vijeka tadašnje konje je zamijenila poljoprivredna mehanizacija tako da su oni pušteni da se skrbe sami o sebi. Zahvaljujući bogatim pašnjacima Hercegovine i povoljnoj klimi broj im se iz godine u godinu povećava, tako da sada ova populacija divljih konja broji više od 800 jedinki.

Postoji nekoliko podjela rasa konja, a najbitnije su podjele na osnovu temperamenta i brzine te na osnovu građe tijela. Na osnovu temperamenta i brzine dijele se na:

  • Vrućekrvne (eng. hotbloods): odlikuju se čistoćom krvne linije. Ovdje spadaju engleski punokrvnjaci i arapski konji.
  • Toplokrvne (eng. warmbloods): konji koji imaju određeni procenat vruće i hladne krvi. Većina toplokrvnjaka danas predstavljaju najbolje konje u takmičenjima.
  • Hladnokrvni (eng. cold bloods): teški evropski radni konji koji se očituju smirenošću i poslušnošću.
  • Ponije.

Na osnovu građe tijela dijele se u tri velike grupe: lahki, teški (eng. draft) i poni.

Lahki konji (primarno korišteni za jahanje i utrke): Arab (Sl.2), Barb, Akhal-Teke, Kabardin, Karabakh, Karabair, Lokai, Tersk, Orlov Trotter, Russian Trotter, Don, Budenny, Ukrainian Riding Horse, Marwari, Thoroughbred (engleski punokrvnjak), Cleveland Bay, Hunter, Hackney, Hack, Cob, Irish Draft, Welsh Cob, Andalucian, Alter Real, Hispano-Arabe, Lusitano, Anglo-Arab, Camargue, Selle Français, French Trotter, Belgian Warmblood, Dutch Warmblood, Friesian, Oldenburger, Rhinelander, Westphalian, Holsteiner, Hanoverian, Trakehner, Salerno, Lipizzaner, Mustang, Quarter Horse, American Saddlebred, American Standardbred, Polo pony.

Hladnokrvni teški konji (očituju se sa snagom, smirenošću, poslušnošću i pitomošću) su: Clydesdale, Shire, Suffolk Punch, Noriker, Black Forest Horse, Avelignese, Italian Heavy Draft, Percheron, Ardennais, Comtois, Boulonnais, Breton, Norman Cob, Poitevin, Jutland, Brabant (Sl.3), Dutch Draft, Schleswig, Døle Gudbrandsdal, North Swedish Horse, Muraközi, Vladimir, Russian Heavy Draft.

Poniji (svi poniji su niži od 152 cm (visina grebena), dok se sve preko smatra konjem): Caspian, Sumba, Sandalwood, Timor, Batak, Java, Kiso, Shetland (Sl.4), Highland, Fell, Dales, Dartmoor, Poney Français de Selle.

Slika 1. Pegasus (Greek Myths & Greek Mythology)

Hiljadama godina ljudi i konji su u vezi koja je toliko duboka da su ljudi počeli konjima pripisivati nadnaravne osobine prilikom čega su stvarani mitovi i legende.

  • Bucephalus- konj Aleksandra Velikog. Smatra se najpoznatijim konjem u historiji.
  • Tulpari (turska mitologija)- leteći konji crne ili bijele boje.
  • Pegasus (grčka mitologija)- divlji, krilati konj.
  • Centaur (grčka mitologija)- polučovjek (gornji dio tijela) i polukonj (donji dio tijela).
  • Sleipnir (nordijska mitologija)- osmonogi konj kojeg je jahao Odin.
  • Jednorog (eng. Unicorn, grčka mitologija)- životinja sa ekstremitetima jelena, repom lava i glavom i tijelom konja sa jednim rogom u sredini čeone kosti.
  • Trojanski konj (legenda, grčko-trojanski rat)- lukavi potez Grka koji im je omogućio ulazak u do tada neprobojne zidove Troje.

Izvori:

  1. Slika 1. Bosansko-hercegovački brdski konja (fotograf: Alan Video Photo).
  2. Edwards EH. 2016. The Horse Encyclopedia. DK Publishing.
  3. European Commission. Live animals: movements within the Union and entry into the EU> Equine animals.
  4. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2021. Poljoprivreda, okoliš i regionalne statistike: brojno stanje stoke i peradi i stočna proizvodnja u 2020. godini.
  5. Šakić V, Katica V i Katica J. 2018. Autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini.
  6. MSD Veterinary Manual. The best first place to go for veterinary information, https://www.msdvetmanual.com/.
  7. Sjaastad OV, Sand O, Hove K. 2010. Physiology of Domestic Animals. Second Edition. Scan. Vet. Press.
  8. Noakes DE, Parkinson TJ, England CW Gary. 2019. Veterinary Reproduction and Obstetrics. Tenth Edition. Elsevier.
  9. Lönker NS, Fechner K, Wahed AAE. 2020. Horses as a Crucial Part of One Health. Vet Sci., 7(1). doi: 10.3390/vetsci7010028.
  10. Parker R. 2019. Equine Science, Fifth Edition. Cenage.
  11. Davies Z. 2017. Equine science. Third Edition. JohnWiley & Sons,
  12. Marcelo R. Sanchez-Villagra. 2022. The Process of Animal Domestication. Princeton University Press, Princeton and Oxford.